Mira Živković - "gospodarica" Pivske planine

Proizvoda ima na pretek, teško ih je sve nabrojati. Tu su čajevi, tinkture, kreme, ulja, melemi, likeri, voćna vina...

Mira Živković iz Nikšića spojila je lijepo, zdravo i korisno. Ljubav prema prirodi i ljekovitom bilju pretvorila je u mali biznis od koga svi imaju koristi - ona je našla mir jer radi posao koji voli, porodica pristojnu finansijsku potporu, a kupci zdrave proizvode.

"Priroda me mamila od djetinjstva i ona je za mene uvijek bila jedan vid izazova. Kada sam, nakon trećeg porođaja, ostala bez posla odlučila sam da svoju ljubav prema prirodi valorizujem radeći ono što volim i doprinoseći kućnom budžetu“, priča Mira koja se sakupljanjem ljekovitog bilja i pravljenjem biljnih  preparata zvanično bavi osam godina.

Tada je registrovala prodavnicu domaćih proizvoda. Namjerava i da proizvode iz „njene kuhinje“ kandiduje za znak „dobro“.

"Poštujem zvaničnu medicinu, ali smatram da ništa od prirodnih preparata ne može da šteti već samo da pomogne u liječenju. I u farmaciji se sve više ide ka smanjenju sintetičkih sredstava i povećanju prirodne baze. Nadam se da će i ljudi koji se bave ovim poslom imati od njega više koristi i da će doći vrijeme kada će ljekovito bilje i zdravi, prirodni proizvodi biti više na cijeni nego danas", smatra Živković.

Proizvoda ima na pretek, teško ih je sve nabrojati. Tu su čajevi, tinkture, kreme, ulja, melemi, likeri, voćna vina... 

"Smatram da se malo ljudi bavi ovim poslom s obzirom da je Crna Gora jedna od bogatijih zemalja u svijetu kada je riječ o ljekovitom bilju i to, što je mnogo bitno, ne samo po količini nego i po kvalitetu", ističe "gospodarica" Pivske planine.

Naime, Živković je dobila rješenje da na prostoru Pivske planine bere, sabira i suši ljekovito bilje. A Piva je, kako reče, raj za biljke samo ko umije i hoće da zaviri u taj raj.

"Taj region je bogat ljekovitim biljem. Teško je reći tačan broj, ali otprilike sakupim do 120 različitih biljaka. Od nekih biljaka sakupim malu količinu, poput korijena utrobice (lincure), gljive čaga, imele, kičice ili ranjenika, dok vranilovku, hajdučku travu, kantarion, kopitnjak... sakupim u većoj količini", kaže Mira koja se bavi i apiterapijom (primjenom pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju bolesti).

Ljudi u Crnoj Gori, smatra ona, znaju šta je kvalitet i u  posljednje vrijeme sve više vode računa o zdravlju i zdravoj ishrani. Druga je stvar ekonomska moć građana.

"Mislim, ili se makar nadam, da polako iščezava vrijeme brze i nekvalitetne ishrane", uvjerena je žena koja smatra da bi trebalo što više da se povežu ljudi koji se bave turizmom i proizvodnjom zdrave hrane.

Koliko će osoba, koja se bavi ljekovitim biljem, zaraditi, zavisi, objašnjava Mira, od toga koliko dobro poznaje oblast kojom se bavi, teren na kome sakuplja biljke, koliko je vrijedna i spremna da komunicira. Uz preduslov da su svi ti uslovi ispunjeni i pored toga što su teška vremena može se pristojno zaraditi. 

"Dovoljno mi je da je radim posao koji volim, da sam u tom poslu pronašla duševni mir i da mogu da obezbijedim pristojnu platu. Pomažu mi cjela porodica i Aleksa, sin od đevera. Ovaj posao iziskuje mnogo vremena, ali kada se čovjek druži sa prirodom umor se ne osjeća. Za sve imam vremena osim za tračeve", sa osmijehom kaže žena koja sa ponosom ističe da je  odnjegovala tri najvrijednije "biljke" -  dvije kćerke i sina.

Gljiva koja je spasila nobelovca Aleksandra Solženjicina

Zahvaljujući nobelovcu Aleksandru Solženjicinu i njegovoj knjizi "Odjeljenje za rak“ gljiva čaga, koja se hiljadama godinama koristi u Evroaziji gdje je zbog svoje ljekovitosti nazivaju "dar od Boga“, postala je vrlo popularna. U pomenutoj knjizi Solženjicin piše o svom izlječenju od karcinoma pomoću čaja od čage poslije neuspješnog liječenja po klinikama.

“Čaga se vrlo rijetko može naći. Raste na brezovom drvetu, parazitska je gljiva i drvo se poslije druge-treće godine osuši. Čaga ima široku moć i smatra se jednim od najjačih sredstava iz prirode. Pomaže kod hemoterapije jer uništava kancerogene ćelije, pritom ne mijenjajući zdrave”, objašnjava Živković, koja je ove godine uspjela da nađe izvjesnu količinu gljive koja djeluje i protiv stresa, štiti zglobove i vene.

“Beri i ćuti... Hiljadarka liječi hiljadu bolesti”

Iako sa bavi sakupljanjem ljekovitog bilja dešava joj se da neku biljku ne ubere kako bi spriječila njeno uništenje.

"Kičica je vrlo gorka, rijetka i dragocjena biljka. Koliko je ugrožena na našem podneblju smatram da bi trebalo da bude zaštićena. Toliko je malo ima da je ove godine nijesam ni brala. Sjećam se kada sam bila mala jedna baka u mom komšiluku se bavila skupljanjem ljekovitog bilja. Kada sam je pitala za kičicu kako se zove, jer tada nijesam znala koja je to biljka, rekla mi je – ’Beri i ćuti, hiljadarka liječi hiljadu bolesti’“, kaže Mira i pokazuje čaj od biljke koju su istočni narodi smatrali čudotvorom.

Latinski naziv biljke (Erythraea centaurium), prema jednom vjerovanju, potiče od Kentaura Hirona, Ahilovog učitelja, a po drugom, od riječi centum (sto) i aurum (zlato), tj. lijek koji vrijedi stotinu zlatnika.

U narodnoj medicini kičica se koristi za jačanje imuniteta, čišćenje krvi, gorušice i bolova u želucu, protiv proliva, glista, gihta, groznice...

Biljka za one sa "čistim srcem"

Zbog jedne biljke Mira je zašla i u "tuđu" teritoriju. Lokalitet ne želi da otkrije jer raskovnik se odvajkada smatrao magičnom travom. Kažu da ne može svako da pronađe raskovnik, već samo osobe “čistog” srca.

"Ne znam jesam li dobra osoba, ali uspjela sam da nađem malu količinu raskovnika, mada sam godinama za njim tragala“, priznaje Živković.

U narodnoj medicini raskovnik se upotrebljava protiv zmijskog otrova, za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema, bolova u zglobovima, gihta, išijasa, muške impotencije, tetanusa, astme, vodene bolesti, epilepsije, žutice i čira. Pomaže i u rješavanju menstrualnih tegoba, neredovne menstruacije i psihosomatskih oboljenja.