Organska proizvodnja šansa za dobar biznis

Pljevljanka Vesna Borović koja na 15 hektara obradive površine porodičnog imanja uzgaja heljdu, raž, ječam i druge žitarice, ali i krompir i pasulj... Najveći problem nam je plasman proizvoda na tržištu. Još nijesmo našli trajno rješenje za to...

U Crnoj Gori je prošle godine bilo 280 organskih proizvođača, dok je tokom ove registrovan 51 novi, što govori da sve više poljoprivrednika prepoznaje biznis šansu u ovoj vrsti proizvodnje, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Sertifikat za organsku proizvodnju posjeduju 72 proizvođača, dok su ostali u takozvanom prelaznom periodu do dobijanja sertifikata koji, kako kažu u Ministarstvu, u zavisnosti od vrste proizvodnje može da traje nekoliko godina.

“Evidentan i kontinuirani trend rasta broja organskih proizvođača u Crnoj Gori je ohrabrujući. To je pokazatelj da sve više proizvođača, ne samo u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, već i sektoru prerade, prepoznaju biznis šansu u proizvodnji organskih proizvoda, kao proizvoda veće dodate vrijednosti koji zbog visokog kvaliteta imaju rastuću tražnju na tržištu”, istakli su u Ministarstvu.

Najveći broj organskih proizvođača, čak 92,14 odsto, registrovan je na sjeveru države. Jedan od njih je i Pljevljanka Vesna Borović koja na 15 hektara obradive površine porodičnog imanja uzgaja heljdu, raž, ječam i druge žitarice, ali i krompir i pasulj. U posao organske proizvodnje se, kako priča, upustila prije osam godina, kada je sa braćom odlučila da pokrene sopstveni biznis.

“Počeli smo od nule. Nijesmo imali mašine, ni znanje, samo dobru volju i zemlju koju nam je otac nekada obrađivao. Prvo smo kupili mašine i tu smo imali sreće, dobili smo kredit od Investiciono-razvojnog fonda i njime opremili čak i magacin” ,navodi ona.

Prvih godina svu zaradu su koristili za vraćanje kredita, a kasnije su počeli da razmišljaju o proširenju posla. To će, kako očekuju, uskoro realizovati kroz širenje stočnog fonda i pokretanje organske proizvodnje mesa. Borovići trenutno imaju i 120 ovaca, čije đubrivo koriste pri uzgoju zasada.

“Najveći problem nam je plasman proizvoda na tržištu. Još nijesmo našli trajno rješenje za to, pa za sada većinu proizvoda prodajemo komšijama, rođacima ili na sajmovima. Tek prošle godine Voli nam je otkupio svu količinu krompira, pa se nadamo da će to uraditi i ove godine. I pored toga, u organskoj proizvodnji vidim šansu za moju porodicu, ali i cijelu Crnu Goru, pogotovo kada se izborimo za izvoz u EU. Smatram da bi svako ko ima parče zemlje i volju trebalo da se oproba u ovome”, poručila je Vesna Borović.

Subvencije koje resorno ministarstvo daje organskim proizvođačima znatno su veće od ostalih, pa tako plaćanje u biljnoj proizvodnji za višegodišnje zasade iznosi400 eura po hektaru, za ratarsku proizvodnju 250 eura, dok je za proizvodnju povrća i proizvodnju sjemenskog i sadnog materijala opredijeljeno 350 eura po hektaru.

Kada je riječ o plaćanjima u stočarskoj proizvodnji, ona se daju po uslovnom grlu govedi, ovaca i koza u iznosu 100 eura, po jedinki živine dva eura i po košnici 50 eura. Uz to, sertifikovani proizvođači dobijaju i 300 eura za sertifikat.

“Ove godine podrška se realizuje kroz Javni poziv za podršku organskoj proizvodnji, a opredijeljena sredstva su povećana za 50.000 eura i sada iznose 300.000. Riječ je o plaćanjima po hektaru u biljnoj proizvodnji i po uslovnom grlu/košnici u stočarskoj proizvodnji”, ukazuju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ovo, kako dodaju, nije jedini oblik podrške, pa organski proizvođači od ove godine na rapolaganju imaju 39 mjera podrške usmjerene na modernizaciju postojećih zasada, nabavku sadnog materijala, kupovinu mehanizacije, uspostavljanje sistema za navodnjavanje, unapređenje stočnog fonda, i još mnogo toga.

“Pored sredstava iz nacionalnog budžeta, proizvođačima su dostupna sredstva iz evropskih pretpristupnih fondova kroz IPARD like projekte bespovratne podrške, kako primarnoj proizvodnji, tako i preradi. Još jedna važna činjenica je to da su organskim proizvođačim usluge kontrole i sertifikacije, besplatne”, zaključili su u Ministarstvu.

Više lidera

Ko je najveći organski proizvođač u državi u Ministarstvu nijesu mogli precizno da kažu. Radi se, kako su pojasnili, o različitim vidovima proizvodnje i svaka od njih ima po jednog lidera.

“Na primjer, u proizvodnji organskih žitarica najveći proizvođač je iz okoline Pljevalja i obrađuje površinu od ukupno 30 hektara. U organskom pčelarstvu imamo pčelara koji ima 400 košnica, što je i u konvencionalnom pčelarstvu rijetkost. Sjajnih primjera imamo i u stočarstvu, gdje imamo proizvođače kozjeg sira koji su dobitnici prestižnih nagrada za kvalitet proizvoda”, rekli su u Ministarstvu.